HUTBA: MI SMO SE, ZAISTA, PREMA SEBI OGRIJEŠILI

0

Zahvala pripada Allahu Uzvišenom, Koji je stvorio sva živa bića, i Koji ih je podučio onome što je dobro za njih, i onome što je loše za njih, onome što uzrokuje bolest, i onome što je liječi i Koji je stvorio smrt i obećao novi život.

Neka je salavat i selam Allahovom Poslaniku i miljeniku Muhammedu, a.s., njegovoj časnoj porodici, njegovim ashabima.

Molimo Allaha da popravi stanje Ummeta: da skine koprenu sa našeg sluha, vida i srca pa da vidimo njegove znakove, da Knjigu koju čitamo počnemo životima svojim potvrđivati; da nas mudrošću nadahne; i da nas sačuva od negativnih posljedica grijeha naših, te da nam ne ostavi ni jedan grijeh, a da nam ga ne oprosti. Amin

Uzvišeni Allah u Časnom Kur'anu kaže: «Gospodar naš je onaj koji je svemu onom što je stvorio dao ono što mu je potrebno, zatim ga, kako da se time koristi nadahnuo.» (Ta Ha, 50)

Proučavanjem života Božijeg Poslanika, Muhammeda, s.a.v.s., može se zaključiti se da je veliki značaj pridavao liječenju i to na način da je objedinio liječenje tijela i duše.

Allahov Poslanik, a.s., je zabranjivao ono što šteti čovjeku i ne samo to već i ono što štetu nanosi bilo kojem živom biću. Poslanik, a.s., je uvijek bio spreman ponuditi savjet i dati smjernice ka zdravom načinu života. Stoga možemo da kažemo da islam prije svega govori o prevenciji, zaštiti ljudskog života i ljudskog zdravlja.

Također, Poslanik, a.s., je podsticao muslimane da se bave medicinom i svim onim što čovjeku donosi dobro. Slijedeći poslanikove upute muslimani su još u ranom periodu za vrlo kratko vrijeme unaprijedili medicinu i postali njeni predvodnici.

Život je velika Allahova, dž.š., blagodati i emanet koji smo dužni čuvati. Život je nepovrediv i svetinja koja se mora čuvati. Jedna od velikih blagodati čovjeku je i zdravlje. Kazao je Allahov Poslanik: „Liječite se, tražite lijeka za svoje bolesti, zaista Allah nije dao ni jednu bolest, a da za nju nije dao lijek, osim jedne bolesti; starosti.“(Ebu Davud)

Jučer je u Banjoj Luci potvrđen prvi slučaj osobe zaražene Korona virusom. Virusom koji je produkt ljudi. Ti isti ljudi ovim svojim poroduktom pokazuju svu svoju nemoć. Jer proizvesti zlo, a ne imati rješenje za isto je ustvari nemoć i nesposobnost. Bez obzira na to, stručnjaci ističu kako mjesta strahu i panici nema. Nažalost, veliki broj medija pokušava popraviti svoj rejting govoreći o ovom virusu, posebno iznoseći one podatke koji predstavljaju crnu horniku, koji govore o desetinama hiljada zaraženih, velikom broju umrlih. Po onome što takvi mediji plasiraju, izliječenih i onih koji su se oporavili skoro da nema. A nije tako. Međutim, cilj ove hutbe nije da se bavimo brojkama, ni oboljelih ni izliječenih, ni umrlih.

Ovom hutbom nas prije svega podsjećam da islam od čovjeka traži da preventivno djeluje, da vodi računa o svojoj higijeni, o svojoj ishrani, o svome imunitetu.

Također, kao što čovjek ima obavezu da čuva svoje zdravlje, isto tako ima obavezu da vodi računa i o drugima.

Iz Poslanikovih, a.s., hadisa koji govore o zaraznim bolestima sazanejmo kako spriječiti širenje zaraznih bolesti. Poslanikovi su savjeti:

  1. Ne idite u onam mjesta koja su pogođena zarazom
  2. Ako ste se zadesili u takvim mjestima ne izlazite iz iz njih u ona koja nisu pogođena zarazom.

Aiša, radijallahu anha, pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: „… Ko umre uslijed kuge šehid je, ko živi u mjestu gdje se kuga pojavi ima status onoga koji bdije na Allahovom putu, a ko pobjegne od kuge (iz mjesta u kojoj se pojavila) ima status onoga koji je pobjegao s bojnog polja.”

Nije korona virus poput kuge. I ne treba da paniku dižemo i da strahujemo. Ali ovim hadisom nam se ukazuje da ne smijemo namjerno izazivati širenje zaraznih bolesti. Da se trebamo pridržavati onih uputstava koje nam daju stručne osobe. Da pridržavanje tih pravila i propisa, savjeta i preporuka se poredi sa bdijenjem na Allahovom putu, što je izuzetno veliko i vrijedno djelo, kao što je i veliki grijeh pobjeći sa tog puta, odnosno, biti uzrok veće štete po sebe i one oko sebe.

Za vjernika, svaka situacija je nešto što mu korist donese. U blagostanju, on je zahvalan Allahu, pa mu to donosi da dunjalučko dobro za njega bude korisno i na ahiretu. U iskušenju, vjernik je strpljiv, pa to donosi mnogostruke koristi: poput oprosta grijeha, Allahova zadovljstva i Njegove nagrade.

Također, svako iskušenje čovjeka treba da ponuka da razmisli o sebi, o svojoj slabosti i svojoj ovisnosti o Allahu, Njegovoj pomoći, milosti, oprostu…

Već godinama gledamo našu braću i sestre, muslimane i muslimanke koji pored nas prolaze bježeći od muslimana. Od jučer je obustavljen tavaf platoom oko same Kabe. Posebne mjeru su uvedene. I dok žalosni gledamo prazan plato Časne Kabe, preispitajmo se: je li nas, okretanje kibli učinilo boljima;  kakvi smo jedni prema drugima, kakva su naša djela i naš odnos prema vjeri. Evo izgubili smo mogućnost prilaska najčasnijem mjestu na zemlji. Nadamo se na kratko. Ali žal je velika.

Hoćemo li čekati i da bez Kur'ana ostanemo pa da tek onda spoznamo njegovu vrijednost i značaj u našim životima.

Neka ovo iskušenje bude povod da se istinski okrenemo kibli, da se istinski prihvatimo Kur'ana i njegovih poruka.

Allahu Uzvišeni, Gospodaru naš, ne kazni nas ako zaboravimo ili što nehotice učinimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga tovario na one prije nas! Gospodaru naš, ne stavljaj nam u dužnost ono što ne možemo podnijeti, pobriši grijehe naše i oprosti nam, i smiluj se na nas. Ti si Gospodar naš pa nam pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!

Nema drugog Boga osim Tebe! Hvaljen neka si! A mi smo se zaista prema sebi ogriješili! Amin

Podijeli.
KOMENTARIŠI ČLANAK: