Opširnije "/>

ČISTOĆA SRCA I BEREKET U VREMENU I ONOME ŠTO ČINIMO

0

“Ni njihovo meso, ni njihova krv, zbilja, ne stižu do Allaha, ali stiže do Njega bogobojaznost vaša. Tako ih je On potčinio vama, da biste Allaha veličali zato što vas On uputi! A ti dobročinitelje obraduj!” (El-Hadždž, 37)

Nalazimo se u mjesecu zul-hidždžetu, zadnjem mjesecu u hidžretskom kalendaru, koji se još naziva i ešhuril hurum (Sveti mjesec). On je mjesec hadždža, petog islamskog šarta, kojim upotpunjujemo svoj islam. Kao što je Allah dž.š. odlikovao Poslanike a.s. nad ostalim ljudima, tako su i određena vremena, dani i mjesta odlikovanija nad ostalim. Tako je namaz u Poslanikovoj a.s. džamiji vredniji 10.000 puta nego namaz na drugom mjestu, a namaz u Mesdžidul-Haremu vredniji je 100.000 puta nego namaz na nekom drugom mjestu. Prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta Allah dž.š spominje: “Tako mi zore,  i deset noći, parnih i neparnih, i noći kada jenjava – da li umnome u tome zakletve imade?!” (El-Fedžr, 1-5)

Ovo je mjesec, kako je naglasio naš Poslanik Muhammed a.s., u kojem je dobro djelo našem Gospodaru Allahu dž.š. izuzetno drago. Božiji Poslanik je rekao: ”Nema dana u kojima je dobro djelo Allahu draže od ovih dana (prvih deset dana zul-hidždžeta).” Prisutni su upitali: ”Allahov Poslaniče, i od borbe na Allahovom putu?” Rekao je: ”I od borbe na Allahovom putu, osim čovjeka koji u borbi na Allahovom putu žrtvuje svoj život i imetak.“

Imam El-Askalani kaže da je ovaj mjesec poseban po tome što su njemu sjedinjeni mnogi ibadeti, to je jedini mjesec u kome se hadždž obavlja, kolje kurban (jevmu-nahri). Zato, intenzivirajmo naše ibadete, upotpunimo naše vrijeme sa još više hajrata: nafila, učenja Kur’ana i dr. Ibn Tejmije rahmetulahi alejhi, na pitanje šta je vrijednije, 10 zadnjih dana u Ramazanu ili prvih 10 zul-hidždžeta, kaže: “10 noći Ramazana je vrednije, a 10 prvih dana zul-hidžeta (svjetli dio dana) su vredniji”.

Molim Allaha dž.š. da nam nastupajući dani prođu u zdravlju i kuvvetu, kako bi bili u mogućnosti da činimo što više dobrih djela, i mnogo uspjeha na dunjaluku i Džennet na ahiretu. 10 zul-hidždže je prvi dan Kurban-bajrama. Tu je Jevmul-Arefe, 9 zul-hidždže (dan Arefata), dan u kojem Allah dž.š. oslobodi najviše svojih robova od vatre. Lijepo ga je provesti u postu doveći Allahu dž.š. za selamet. Božiji Poslanik Muhammed a.s. je rekao: ”Najveličanstveniji dan kod Allaha je prvi dan Kurban-bajrama, a zatim dan Arefata.” (Ebu Davud i Nesai – sahih)

Zahvalni smo Allahu dž.š. na neizmjernim blagodatima. Primjećujemo kako su svi ibadeti propisani i usmjereni ka jednom zajedničkom cilju, a to je da u nama pobude, odgoje i izgrade plemenite osobine koje Allah dž.š. voli jer to naše srce pokazuje upravo preko tih osobina. I ono što treba moliti Allaha dž.š. u ovim danima jeste da nam podari dvoje: Čistoća srca i bereket u vremenu i onome što činimo. Uzvišeni kaže: A džennet će se bogobojaznima približiti, daleko neće biti. Ovo je ono što vama je obećano, svakome pokajniku, čuvarnome, koji se Svemilosnog bojao i tada kad ga niko nije vidio, i koji je donio srce predano!” (Qaf, 31-33)

Samo je srce predano. A kakvo je to srce? Srce koje je čisto i koje voli Allaha dž.š. nije u stanju da mrzi, duša koja osjeća milost prema stvorenjima ne čini im nepravdu, duša koja zrači iskrenošču ne može prevariti i tuđe pravo uzurpirati, duša koja zrači zahvalnošču čini samo dobra djela. Našim kurbanima namjenjena da uloga da pripreme naša srca za takvaluk . Srce je kao čaša iz koje pijemo vodu. U nju sipamo bistru vodu, a ukoliko naspemo prljavu vodu, nije za piće. Zato srce mora biti pripremljeno i očiščeno, spremno da primi čistu vodu bogobojaznosti. Uzvišeni kaže: “Do Allaha neće doprijeti njihovo meso niti njihova krv. Do Njega će doprijeti vaša bogobojaznost.”

Bereket u poslu i vremenu. Svjedoci smo dinamike vremena. Život je danas pun ubrzanih događaja koji se nepredvidivo mjenjaju da nemamo dovoljno vremena ni da se začudimo, a kamo li da razmišljamo. Obično svoju svakodnevnicu nazivamo trkom s vremenom. Mnogo je poslova, mnogo je obaveza i mnogo je zahtjeva. Možda ne bi žurili toliko radi sebe i svojih hirova, ali nam standard života  nameće i on nas tjera na ovakvu dinamiku. I nažalost, često puta u svemu tome ne vidimo mnogo bereketa. A šta je bereket? Arapska riječ koja znači: blagoslov, blagodat, sreća i da je to neka vrsta duhovnog dara od našeg Gospodara, koji ispunjava naš život zadovoljstvom i srećom i bez koga bi naš život bio prazan i besmislen.

Bereket je Allahov blagoslov kojim stvari bivaju plodonosne, kada sa malo dobijemo puno. Mi to znamo iz svoga iskustva. Nekada s malo truda i malo novca ostvarimo mnogo i budemo zadovoljni, a nekada s puno uloženog truda i imetka ne postižemo ono što smo željeli i doživljavamo razočarenja.

Nekada se roditelji pitaju zašto su im djeca neposlušna  i problematična kada su im obezbjedili sve, imaju skupocjene mobitele, markiranu odjeću, dobar džeparac. Zato što se odgoj djece ne može kupiti novcem niti čim drugim materijalnim, nego se jedino odgoj djece može postići vlastitim primjerom. Jedini način kako možemo djelovati. Od čega zavisi hoćemo li imati bereketa u poslu, odgoju i ostalom? Zavisi od čistoče srca. Haram para, imetak, ne samo da nemaju bereketa nego će donijeti gorke plodove svome sahibiji, prije ili kasnije.

Pa kako čovjek dolazi do haram imetka? Kada srce nije čisto iz njega izbija pohlepa, koristoljublje, slijepilo. Čovjek postaje neosjetljiv, isključiv u namjeri da dođe do onoga što misli da mu pripada, a u stvari ne pripada. Pohlepa ljudima oduzima moć razlikovanja dobra od zla. Onoga što se smije i onog što se ne smije činiti. Vlada korupcija do besvijesti. Šta je to drugo doli ljudska pohlepa. Ali pohlepno srce neće dobiti Allahov blagoslov. Vrijeme koje ljudi posvećuju isključivo dunjaluku da bi im bilo što ljepše i komotnije i tako zaboravljajući na obaveze, zaboravljamo i na skrušenost, zahvalnost i dobročinstvo.

 Takvi neće imati bereketa. Imat će mnogo žurbe, mnogo poslova, mnogo putovanja, bit’ će mnogo novca, ali neće imati bereketa, neće im Allah dž.š. dati zadovoljstvo duše. Uzvišeni kaže: “I ne budite kao oni koji su Allaha zaboravili pa je Allah učinio da i oni zaborave sami sebe! Takvi su grješnici! ( El-Hašr, 19)

To su oni koji ne mogu da stanu, predahnu, nađu svoj mir, spokoj, utjehu. Vrijeme im diktira tempo. Vazda žure, vazda kasne. Samo daj, i samo naprijed, a naš ljudski organizam trpi, duša trpi, čovjek je nezahvalan. Preokupiran tako sve dok se nešto u njemu ne prelomi, pa kad se prelomi često puta bude kasno.Trebamo znati da se bereket ne mjeri novcem nego zadovoljstvom duše i zdravljem tijela. Naša duša može biti zadovoljna jedino u Allahovom dž.š. zadovoljstvu. Kada je Allah dž.š. s nama zadovoljan, onda mi uistinu možemo osjetiti pravo zadovoljstvo, a sve drugo je kratkog daha, privid i brzoprođe.

Prisjećamo se i zaključujemo da Uzvišeni Allah poručuje: Doista, prvi hram podignut za ljude jeste onaj u Bekki (Mekki). Mubarek je on, i putokaz svjetovima.” (Ali Imran, 96.) A na drugom mjestu veli: A ova Knjiga koju objavljujemo je mubarek – ona potvrđuje Knjigu prije nje objavljenu – da opomeneš stanovnike Mekke, i cijeli svijet! Onî koji u Ahiret vjeruju oni i u Knjigu vjeruju, i svoje namaze strogo čuvaju.” (El-En'am, 92.)

Dakle, Uzvišeni Allah je bereketom obasuo centar svijeta – svoju Ka'bu, a preko nje je obasuo i sve džamije u svijetu, jer su one putem namaza povezane sa Ka'bom. Prema tome, ko želi do bereketa doći, neka ga potraži ili u haremu Ka'be, to jest, na hadždžu ili umri, ili neka ga pronađe na namazu, i to prvenstveno u džamiji. I neka ne zaboravi da će učenje mubarek knjige – Kur'ana na tim mubarek mjestima, pojačati njegov bereket.

Molim Allaha dž.š. u ovim danima kada nastojimo da steknemo još više takvaluka našim dobrovoljnim ibadetima, nam da srca budu još čistija i zadovoljnija. Molimo Ga da nam da bereket u poslu i vremenu kako bi nam plodovi bili korisni i na Dunjaluku i na Ahiretu. Amin. JaRabbel-alemin!

(Piše: Osman ef. Mehmedović)

KOMENTARIŠI ČLANAK: