HUTBA: ŽIVIMO DOBRO – KLANJAJMO NAMAZ

Hvala i zahvala pripadaju Uzvišenom Allahu, zahvalu Mu upućujemo na neizbrojivim blagodatima kojima nas dariva, a posebno što nas je učinio muslimanima.

Hvala Allahu Uzvišenom koji je u Časnom Kur'anu poručio: “Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz, jer namaz, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno; obavljanje namaza je najveća poslušnost! A Allah zna šta radite.” (El-‘Ankebut, 45.)

Salavati i selami neka su na Allahova, dž.š., poslanika i miljenika Muhammeda, s.a.v.s., njegovu časnu porodicu, uzorite ashabe.

Pretprošlog petka smo govorili o činjenju dobrih djela, djela za koja se nadamo da ćemo njima dobiti Allahovu, dž.š., milost. Dobra djela je uvijek važno činiti, a u ovim danima i noćima kada odbrojavamo dane do mubarek mjeseca ramazana pogotovo.

Zato ćemo u današnjoj, ali i u narednim hutbama govoriti o nekim dobrim djelima koja su posebno važna i bez kojih musliman i muslimanka nikako ne mogu zamisliti svoj život. To su djela sa kojima se posebno približavamo Allahu, dž.š., održavamo vezu sa svojim Stvoriteljem te koračamo Njegovoj milosti.

Muhammed, a.s., kaže da je Uzvišeni Allah rekao: “Tvojim sljedbenicima sam stavio u dužnost pet namaza, i stavio sebi u obavezu da one koji ih budu redovno obavljali u propisano vrijeme uvedem u Džennet. Prema onima koji ne budu vodili računa o namazu, nemam takve obaveze.” (Ibn Madže)

“Prvo za što će čovjek na Sudnjem danu polagati račun je namaz. Pa ukoliko mu namaz bude dobar, dobra su mu i ostala djela, a ukoliko mu namaz bude loš, loša su i ostala djela.” (Taberani)

Uslov primanja naših dobrih djela kod Allaha, dž.š., i da od njih imamo korist što smo ih radili jeste iskren nijjet, da činimo djela u ime Allaha, dž.š., i radi njegova zadovoljstva. Namaz braćo nije samo puka obaveza koju moramo danas pet puta izvršiti, kako neki kažu, odužiti se. Namaz je veza, namaz je razgovor, komunikacija roba sa njegovim Stvoriteljem. Namaz je blagodat da se ti i ja, sićušni i nemoćni robovi, obratimo Svevišnjem, Svemoćnom. Vrlo bitna spoznaja je da će ti taj Svemoćni, u čijoj vlasti je sve što vidiš i ne vidiš, što čuješ i ne čuješ, odgovoriti Svojim zadovoljstvom, Svojom milošću i Svojim oprostom.

Tirmizi bilježi hadis u kojem Poslanik, a.s., kaže: “Ko namaze bude čuvao, živjeće dobro, umrijeće s dobrim i biće čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.”

Braćo draga, ima li neko ko ne želi da dobro živi, da preseli sa dobrim i da sa tom selidbmom njegova sreća ne prestane već postane vječna. Eh recept za ovo je čuvanje namaza, njegovo redovno obavljanje i to po mogućnosti u prvom vremenu.

Oni koji sa namazom šaraju: danas ću klanjati džumu, sutra neću ništa, prekosutra ću klanjati akšam i to samo farz itd., eh takvi neka se ne čude što im je život šaren, samo što se malo razrahatiš, neka te nova briga pritisne, samo što malo dahneš opet te nešto stegne.

Kad je našem voljenom Poslaniku Muhammedu, a.s., bilo teško, u godini njegova života koja se naziva Godinom tuge, godinom u kojoj je ostao bez svojih najdražih, amidže i supruge, te u vremenu najtežih i najžešćih napada od strane mušrika, Allah, dž.š., ga poziva Sebi, i poslanik, a.s., u tjelesno i duhovno odlazi Allahu dž.š.

Ovo je mudžiza, nadprirodno djelo koje se zove Isra i mi'radž. Noć Lejle-i-Miradž se obilježava 27. Redžeba, odnosno ove godine to pada u nedjelju sa akšam-namazom. Na mi'radžu Poslanik, a.s., je osnažen Allahovom dž.š. blizinom, darovan mnogobrojnim blagodatima a jedna od najvećih je ona za koju Poslanik, a.s., kaže da je to mi'radž vjernika.

Šta je to, braćo, kroz što se vjernik osnažuje Allahovom, dž.š., blizinom, šta je to gdje vjernik dobija mnogobrojne i dunjalučke i ahiretske koristi. To je namaz!

Zato u ovo predmiradžsko vrijeme, u svetom mjesecu Redžebu preispitajmo se koliko ovu Božiju blagodat koristimo. Poslanik, a.s., naš uzor i onaj koga slijedimo je govorio: “…moje pravo zadovljstvo je u namazu.” (Muslim)

Molimo Allaha, dž.š., da na tragu ovih riječi naši dunjalučki životi naši dani koje na njemu provodimo budu usklađeni sa pet dnevnih odmora. Znajmo braćo za sebe, dajmo sebi oduška kroz sabah, podne, ikindiju, akšam i jaciju.

Piše: Amel ef. Muminović / Stari Ilijaš,  31.04.2017. godine